Scene 1

Draga  T ea, nemoj da ti bude „ bad ” pitati me za pomoć jer mene veseli kad mogu pomoći pa imam puno „virtualnih” učenika. EVO ODGOVORA ZA TEBE:

Udaljenost između jezgara atoma povezanih kovalentnom vezom naziva se  duljina kovalentne veze . Ako su kovalentnom vezom povezani istovrsni atomi, onda je polovina udaljenosti između njihovih jezgara  kovalentni polumjer .

Van  der   Waalsov  polumjer  atoma predstavlja polovinu među atomske udaljenosti dva ista  atoma , koji su u dodiru (u  tekućem  stanju ili u kristalnoj rešetki), ali nisu međusobno povezani ni  kovalentnom  ni  ionskom  vezom već vrlo slabom van  der   Waalsovom  vezom.

Scene 2

VODC<OVA VEZA (most)
O, N, Cl)_
i jako elektronegativnog
Vodlkmz veza Je elektostatskr prucde (slaba BIVIaéna sib)
Mole-kule koje vodilotu mogu
poveuvati (asociratl) iste ili razliéite nnlekule_
duljina v. v.
Vcxiikova veza le •krivac" za rméelqvano visoka weliöta vodc
H O. flurovcxdi@ HF amonijaka. NH.. u cxlnosu na weli±ta
cdgovarajuéih teiih hidrida elernenata njihovlh skupina u
periodnom sustavu

Scene 3

PRIMJER: Oko središnjeg atoma ukupan broj veznih i  neveznih  parova, u molekulama metana, amonijaka i vode je četiri.                                                                                                                                                      Na taj su način atomi ugljika, dušika i kisika, u navedenim molekulama, postigli  oktetnu  konfiguraciju plemenitog plina ali oblik molekule ovisi o broju veznih (V) i  neveznih  (N) parova.

KADA MORAŠ ODREDITI OBLIK MOLEKULE ONDA OKO CENTRALNOG ATOMA IZBROJIŠ SVE ELEKTRONSKE PAROVE                        A POTOM ODREDIŠ KOLIKO JE VEZNIH A KOLIKO NEVEZNIH                     I PREMA TOME ODREDIŠ OBLIK,                                                                         TABLICA NA SLIJEDEĆEM SLAJDU

Odstupanje od pravila okteta Ukupan broj veznih i  neveznih  parova oko središnjeg atoma u molekuli, može biti manji ili veći od četiri. Tada središnji atom ne postiže elektronsku konfiguraciju plemenitog plina, te se na njega ne primjenjuje pravilo okteta.

U PROSTORU SE NEVEZNI PAROVI „ODBIJAJU” OD VEZNIH

Scene 4

Scene 5

Tablica: Vrijednosti relativnih koeficijenata elektronegativnosti prema Paulingu

Vrijednosti relativnih koeficijenata elektronegativnosti prema  Paulingu

KORAK: odrediti polarnost kovalentne veze preko razlike u elektronegativnosti C-F    2,55  -  3,98 = 1,43 H-O   2,2   -  3,44  = 1,24

Veze su  polarne jer se težište pozitivnog i negativnog naboja ne nalazi u istoj točki

nije polarna-SIMETRIČNA MOLEKULA TETRAEDAR

polarna - ASIMETRIČNIH  molekula V- oblik

Tetrafluoromethane (carbon Tetrafluoride, CF4) Greenhouse Gas.. Stock  Photo, Picture And Royalty Free Image. Image 57805686.

Lewis structure - Simple English Wikipedia, the free encyclopedia

Razlika elektronegativnost:                                   do 0.4           nepolarna  kovalentna veza 				        od 0.4  do 1.7  polarna kovalentna veza                                                  više  od 1.7     kovalentna veza ionskog karaktera,   ionska veza

SVE POLARNE MOLEKULE IMAJU VIŠA VRELIŠTA I TALIŠTA ZBOG JAČIH SILA MEĐU NJIMA – VIDI SLAJD 1

Scene 6

Kako nacrtati strukturnu formulu složenijih molekula? Za crtanje strukturnih formula složenijih molekula vrijede određena pravila: 1.  Potrebno je odrediti ukupan broj valentnih elektrona u molekuli ili ionu. 2.  Atome treba složiti u “kostur” molekule: – atomi vodika uvijek su periferni ili  krajnji  atomi jer se mogu vezati samo jednostrukom kovalentnom vezom – središnji atom od preostalih je onaj čiji je koeficijent elektronegativnosti najmanji 3.  Preostale atome treba povezati jednostrukom kovalentnom vezom sa središnjim atomom. Za to povezivanje utrošio se određeni broj elektrona, koji treba oduzeti od ukupnog broja valentnih elektrona. Preostale valentne elektrone potrebno je rasporediti kao  nevezne  elektronske parove do okteta  elektronegativnijim  atomima. 4.  Potrebno je provjeriti jesu li svi atomi postigli odgovarajuću konfiguraciju plemenitog plina ( dublet , oktet). Ako središnji atom nije postigao oktet, tada je potrebno pomoću  neveznih  parova s perifernog/perifernih atoma formirati višestruke veze do postizanja okteta. 5.  Potrebno je provjeriti odgovara li broj veznih parova valenciji središnjeg atoma. Primjerice, u molekuli sumporne kiseline, temeljem (poznavanja) valencija atoma vodika i kisika, možete zaključiti da je atom sumpora  šeseterovalentan .

Scene 7

4. Atom sumpora je postigao oktet. Prema prethodnom prikazu on ostvaruje éetiri veze. Medutim,
valencija atoma sumpora u molekuli sumporne kiseline jest öest. To znaäi da atomu sumpora nedostaju
jos dvije veze. Stoga koristimo po jedan nevezni elektronski par s dva kisikova atoma za vezu sa atomom
sumpora. Na taj naöin nastaju dvije dvostruke veze.
Najveéi moguéi broj veznih elektronskih parova jednak je broju elektrona u valentnoj Ijuski srediönjeg
atoma u molekuli. Prema tome, ukupan broj veznih parova za srediönji atom sumpora u molekuli
sumporne kiseline je Sest.
Sest valentnih elektrona atoma sumpora sudjeluje u stvaranju dvije jednostruke i dvije dvostruke
kovalentne veze.

PowerPoint prezentacija

Page 1 (0s)

Page 2 (35s)

Page 3 (1m 0s)

Page 4 (1m 44s)

Page 5 (2m 1s)

Page 6 (2m 51s)

Page 7 (3m 41s)